Program četvrtog dana 2. Sajma knjiga u Andrićgradu završen je promocijom izdavačke kuće Catena mundi. O izdanjima su govorili direktor izdavačke kuće Catena mundi, Branimir Nešić, prof. dr Miloš Ković i prof. dr Milo Lompar.

Predstavljanje izdavačke kuće otpočelo je izlaganjem Branimira Nešića o poreklu njenog imena, u značenju „centralno bilo“, koje je odvajalo civilizovan narod s juga u onosu na varvarske narode sa severa, kako je ovu sintagmu objašnjavao Jovan Cvijić. Ova sintagma, koja u bukvalnom prevodu znači „verige sveta“, inspirisala je Predraga Dragića da 1991. i 1992. objavi prvi i drugi tom enciklopedije srpskog naroda Catena mundi. Godine 2012. u znak sećanja na Predraga Dragića jedna grupa ljudi je osnovala izdavačku kuću Catena mundi. Za 5 godina postojanja objavljeno je skoro 80 knjiga podeljenih u nekoliko edicija, kao i posebna izdanja koja se bave srpskom kulturom i istorijom, malo poznatim stvarima kada je naš narod u pitanju.Treći tom enciklopedije Catena mundi je kompoziciono i tematski sličan prethodnim tomovima, a čitaoci imaju priliku da se upoznaju sa tekstovima preko 100 najznačajnijih istoričara, pravnika, političara, književnika i istoričara knježevnosti koji govore na temu srpskog nacionalnog identiteta.

Prof. dr Miloš Ković je ukazao na dodirne tačke enciklopedije Catena mundi i Andrićgrada: „Ova knjiga je uspeli pokušaj mapiranja i definisanja nacionalnog identiteta Srba u srednjem veku, u vremenu Kosovske bitke u 14. veku, do danas. I ovo mesto na kome se nalazimo je pokušaj da se ukaže na neke uporišne tačke. Iza nas je Ivo Andrić, iza njega Njegoš i sveti knez Lazar. Ovde imamo i esej ‘Njegoš kao tragični junak kosovske misli’. Ovo mesto je takođe pokušaj odgovora na pitanje ko smo mi, što je cilj i ove knjige.“

Prof. dr Milo Lompar o enciklopediji Catena mundi rekao je da u njoj nije reč o viđenju jednog autora, već o tome da se niz autora pojavljuje u specifičnoj vrsti tekstova koji se nalaze u nekoj vrsti odnosa i govore iz davnih i skorašnjnih vremena. „Zbornik je ukazao na svoju tendenciju da spoji različita vremena oko složenog pitanja nacionalnog identiteta i da to pitanje odredi na način koji smatra da je bitan za naše kolektivno samorazumevanje. U jednom vremenu obeleženom erozijom moralnih i kulturnih sadržaja Catena mundi kao zbornik želi da uspostavi jedan standard razumevanju osnovnog pitanja nacionalne egzistencije kao kolektivne egzistencije negde iznad onoga što bi bilo vezano za sam pojedinčev izbor. Pitanje identiteta kao pojedinačnog ostaje pitanje slobode, a pitanje identiteta kao kolektivnog, kao nečeg što pripada zajednici, prevashodno počiva na ideji saglasnosti.“

Gorica Ćećez, Gordana Nedeljkov / Foto: Slavko Garić