U Andrićevom institutu u Andrićgradu u utorak 17. decembra održan je simpozijum o temi „Njegoš danas“, kojim je označen i početak rada Odjeljenja za književnost ovog instituta.
Voditelj ovog odjeljenja Mladenko Sadžak istakao je da je Petar Petrović Njegoš bio i ostao fenomen koji je opstajao kroz sve državne sisteme.

„Posmatrajući vrijeme u kome je Njegoš živio i o kome je pisao stičemo sposobnost da predvidimo šta će nam se u budućnosti dešavati i kakav nam je putokaz kroz duhovnu vertikalu srpskog naroda“, rekao je Srni Sadžak.

On je naveo da Njegoševa duhovna veza spojena sa srpskom tradicijom od Svetog Save, cara Lazara, Stefana Dečanskog, preko epskih pjevača do danas, pokazuje kuda treba dalje hoditi.

„Njegoš je živ, živo je njegovo djelo koje ne može da nestane kao dio srpskog kulturnog nasljeđa i mi smo danas u našim izlaganjima pokušali da ga predstavimo kao pisca, mislioca, vladara, filozofa, religijskog čovjeka i onoga ko je itekako poznavao folklor i tradiciju Crne Gore“, dodao je Sadžak.

On je naglasio da se Andrićev institut neće baviti dnevnom politikom. „Za nas je aksiom i činjenica koja se ne provjerava – Njegoš je najveći srpski pjesnik“, istakao je Sadžak.

Na simpozijumu je rečeno da nije slučajno da je Odjeljenje za književnost Andrićevog instituta počelo rad sa temom o Njegošu i najavljeno da će u gradu od kamena ubuduće biti mnogo značajnih kulturnih dešavanja.

„Izgradnjom Andrićgrada u Višegradu Drina je postala plemenita međa onako kako je prorokovao Filip Višnjić i mjesto gdje će se saborovati i razgovarati o očuvanju srpskog duhovnog identiteta“, zaključio je Sadžak.

Na simpozijumu su učestvovali profesori književnosti, pisci, filozofi, prevodici iz Kosovske Mitrovice, Beograda, Niša, Istočnog Sarajeva i Banjaluke – Dušan Ivanić, Goran Maksimović, Jovan Pejčić, Branko Letić, Saša Knežević, Ranko Popović, Zoran Arsović, Zoran Kostić, Valentin Pitulić i Dragan Bedov.