Kulturolog Milana Ristić smatra da vidovdanska svečanost povodom otvaranja Andrićgrada i obilježavanja 100 godina od Sarajevskog atentata, ali i druga dešavanja i najavljeni događaji pokazuju da Andrićgrad postaje svesrpska kulturna prijestonica i šire.

Ristićeva je naglasila da je poseban kvalitet vidovdanske svečanosti taj što je sve prezentovano bilo lišeno bilo kakvog inata, surevnjivosti i skrivenih namjera, a što je zasluga idejnog tvorca i autora slavnog srpskog režisera Emira Kusturice.

Ona je u osvrtu na dešavanja u Andrićgradu 28. juna konstatovala da je Kusturica uradio ono što rijetko može da uradi neodlučno društvo odnosno država.

Ono što neretko ne može da uradi neodlučno društvo, to jest država, neumorni Kusturica nam je dokaz da to može pojedinac sa dobrom idejom i zavidnim znanjem i umećem” , ocijenila je Ristićeva u tekstu u današnjoj “Politici”.

U prilog tome ona je naglasila da Kusturica usljed svojih velikih obaveza u vezi sa filmom “Na mliječnom putu“, privođenjem kraju svog prvog romana, kao i knjige kratkih priča i, nadasve, završetkom životnog projekta – Andrićgrada, nije dozvolio da stotinu godina od Sarajevskog atentata prođe nezabilježeno.

Kusturica nije dozvolio da stotinu godina od Sarajevskog atentata prođe pored nas nezabeleženo, kao što je prošla saga o celokupnom Prvom svetskom ratu koju smo kroz istorijske udžbenike dobijali u nepotpunoj verziji. Poseban kvalitet tog uzbudljivog scenskog prikaza jeste činjenica da se i u svom umetničkom izrazu Kusturica isključivo držao istorije, bežeći od dnevne politike i banalnosti” , ukazala je Ristićeva.

Ona je istakla da je upravo u tome veličina onog viđenog u Andrićgradu.

Autor dobro zna da nas istorija opominje, kao i to da često ima istorija koje se ne pričaju u Evropi. I u tome jeste veličina Kusturičinog scenskog prikaza, koga smo tog dana videli u Andrićgradu” , ocijenila je Ristićeva.

Ona je naglasila da vidovdanska svečanost, ali i druga dešavanja i najavljeni događaji pokazuju da Andrićgrad postaje svesrpska kulturna prijestonica i šire.

Tu posebno mesto ima Andrićev institut čije je istorijsko odeljenje od početka godine u vidu `Istorijskih svezaka`, međunarodnog istorijskog časopisa `Vekovi` i prve značajne knjige `Sarajevski atentat – povratak dokumentima` umnogome razbistrio saznanja o Prvom svetskom ratu i doprinelo njegovom realnom sagledavanju” , podsjetila je Ristićeva.

Ona je dodala da je isto i sa Odjeljenjem za književnost, gdje kao i u Istorijskom odjeljenju rade brojni ugledni domaći i strani naučnici.

Sve njih Kusturica je okupio i u okviru Andrićevog instituta angažovao da naučno-istraživačka saznanja, činjenice i dokumente predoče javnosti, a ne kao što je običaj među domaćom naučnom elitom da one cirkulišu u zatvorenim naučnim krugovima i ostaju van dometa šire javnosti” , navela je Ristićeva.

Ona je zaključila da upravo stoga i zbog svega viđenog na Vidovdan u Andrićgradu ne preostaje ništa drugo nego da se ko zna koji put kaže “Kusturici – kapa dole” .

Izvor: SRNA