Poruka mira i želja za dobrosusjedskim odnosima – najsnažniji je „lajtmotiv“ sa obilježavanja 100 godina od Sarajevskog atentata u Andrićgradu, rekao je idejni tvorac grada od kamena i proslavljeni srpski režiser Emir Kusturica.

Kusturica je istakao da je odavanje počasti Gavrilu Principu i pripadnicima „Mlade Bosne“ predstavljalo sjajan povod za svečanost čiji je cilj bio da narode sa ovih prostora ponovo zbliži na idejama koje su zastupali mladobosanci.

On je za „Pres Republika Srpska“ rekao da nije pratio na koji način je u Sarajevu organizovano obilježavanje ovog velikog jubileja.

Nisam pratio šta se događa u Sarajevu, niti me je, da budem iskren, to pretjerano zanimalo. Što se tiče otvaranja Andrićgrada i obilježavanja 100 godina od Sarajevskog atentana, događaja koji je pokrenuo proces oslobođenja južnoslovenskih naroda od austrougarske okupacije, najznačajnije od svega je to da se iz ovog renesansnog kamenog grada, 28. juna poslala poruka mira i želja za dobrosusjedskim odnosima.

Da bi pamćenje bilo dobro treba ga stalno osvježavati, a da bi nam budućnost bila bolja moramo da štitimo svoj identitet. To je, između ostalog, cilj grada koji smo napravili“, istakao je Kusturica.

Navodeći da se priča o Principu, mladobosancima i uzrocima izbijanja Prvog svjetskog rata nije završila svečanim otvaranjem Andrićgrada, Kusturica je najavio i brojne aktivnosti koje će organizovati Andrićev institut u narednom periodu s ciljem otkrivanja novih detalja o događajima koji su promijenili svijet, a jedna od njih je i dvodnevni skup o temi „Srpska književnost i Prvi svjetski rat“, koji je počeo danas u gradu od kamena.

Izvor: SRNA