IZVOR: B92

„Mislim da je u fragmentaciji bivše Jugoslavije došlo do podjela mnogih stvari koje su nedjeljive. Njegoš je u svakom pogledu bio viši i veći od svega toga“, kazao je reditelj Emir Kusturica gostujući u vijestima televizije B92.

U petak, 29. novembra, u Andrićgradu će biti otkriven spomenik vladici Petru II Petroviću Njegošu, ne bi li i na taj način bilo obeleženo 200. godina od rođenja tog velikog pesnika i državnika.

„Mislim da je u fragmentaciji bivše Jugoslavije došlo do podjela mnogih stvari koje su nedjeljive. Njegoš je u svakom pogledu bio viši i veći od svega toga“, kazao je Kusturica gostujući u vijestima televizije B92. Tvorac Andrićgrada i direktor Andrićevog instituta kazao je da je proslava 200. godišnjice rođenja velikog pjesnika i državnika Petra Petrovića Njegoša, jubilej koji zaslužuje da se obilježi na mnogo širem prostoru, pa je tako Njegoš svoje mesto našao i u Andrićgradu.

„Njegoš upravo putuje. On će sesti i čuvati leđa Andriću. Sedeće ispred crkve svetog Lazara i taj trg će dobiti njegovo ime. On je u svakom pogledu duhovni otac Andriću i mislim da je jedan od onih tragičara koji ni kada su umrli nisu bili mirni“, rekao je Kusturica objašnjavajući i da su Njegoševe kosti sedam puta poslije njegove smrti bile premještane.

Na spomeniku će pisati da je Njegoš tragičan junak kosovske misli, što Kusturicu opet vraća pričama o Kosovu.

„Kosovo je metafora o opstanku, nadi i onome što je izvor naše tradicije. Odnos prema našoj tradiciji je stvorio Andrićgrad. To je najmlađi stari grad koji postoji u Evropi i nastao je nakon mizernog obilježavanja pedeset godina od Andrićevog dobijanja Nobelove nagrade, kada smo ga skrivali po aerodromima i bagažima“, objašnjava on.

Andrićgrad bi, prema njegovim riječima, trebalo da skupi sve velikane i da našu tradiciju, koja je „polomljenja i fragmentovana“, predstavi u cjelini. Otkuda onda nesuglasice sa stanovnicima Višegrada?

„To je jedan pogled spolja”, tvrdi Kusturica, pozivajući se na Andrićevo pisanje o vremenu kada je “Radisav čuo onog iz Crne Gore kako pjeva ’Vino pije prizrenski care’ pa je počeo da ruši most.“

„Pravoslavnima se po prirodi stvari to sviđa”, priča Kusturica osvrćući se na Andrićeve zapise, „a oni muslimani koji još uvijek imaju đeda u pravoslavnoj vjeri sastajali su se i grimasama jedan drugom potvrđivali – e nećeš majci“. To “E nećeš majci“ nas je često spasavalo, ali i stajalo na putu nečeg što jeste objektivno borba civilizacije,“ navodi reditelj.

Iako je izjavio da se povlači iz javnosti i da neće govoriti o aktuelnim problemima, na pitanje zašto više neće govoriti o Kosovu, Kusturica odgovara da je mnogo funkcionalnije to što pokazuje svojim djelima. Tako će naredne godine u Andrićgradu biti obilježeno i sto godina od početka Prvog svjetskog rata, a tim povodom biće organizovani i brojni događaji širom svijeta.

„Skupili su se ovi koju su taj rat izgubili, a ponašaju su po mjerama mog đeda koji je, kad se nešto zakuva, govorio: “Đeco, najbolje je sve ovo zaboraviti“. Ovdje imam utisak da se radi po starom kolonijalnom receptu, jer se veza između Francuske i Austrougarske, koja nikada nije ni prestajala, vidi u tome kad Turska hoće da uđe u Evropsku uniju, Englezi navijaju za to, a ovi ne daju. U Francuskoj sam sreo da se često tuguje za Austrougarskim carstvom, koje nije srušio ni Gavrilo Princip već njemačka potreba da se širi prema istoku.“

Francuska je nezvanično zadužena za organizaciju obilježavanja datuma početka Prvog svetskog rata, a sve češće čuju se i komentari da je ideja vodilja obilježavanja to kako su sukobi suprotstavljenih strana najzad prevaziđeni, i da se neće insistirati na tome ko su nekada bili neprijatelji.

„To je u redu, da se obilježava stogodišnjica rata, a ne proslava kao što ja rekoh. Mi ne smijemo da zaboravimo da smo izgubili dva miliona ljudi u ovom ratu i da se oni spremaju, kako se piše i čuje, da postave spomenik Francu Ferdinandu u Sarajevu. Poslije fotografije objavljene u Vremenu, gdje se vidi kako poštene Sarajlije skidaju posvetu Gavrilu Principu i Mladoj Bosni, sa prijateljem Matijom Bećkovićem sam zaključio da ako to bude vezano za podizanje spomenika, to neće biti obična proslava, već proslava nečega što je izgubljeno zauvijek. Ali mi insistiramo onda da to bude na Hitlerov rođendan, kao što je bilo i prvi put 1941. kada su skinuli ploču Mlade Bosne i odnijeli je Hitleru. Bojim se da su to učinile miješane snage. Postoje snimci da je taj poklon stigao do Hitlera, i mislim da to mijenja percepciju, posebno ako se uzme u obzir podizanje spomenika Ferdinandu.“

Kusturica je dodao i to da će vek od početka Prvog svjetskog rata u Andrićgradu između ostalog, biti obilježena operom „Na Drini ćuprija“, a u toku su i pregovori sa grupom „Franc Ferdinand“ da održe koncert u Andrićgradu.