U Andrićevom institutu, a u okviru Sajma knjiga u Andrićgradu, juče je promovisana knjiga „Srbija i jezički sukob u Jugoslaviji 1967.“ koju je objavio Institut za noviju istoriju Srbije. O knjizi su govorili autor dr Slobodan Selinić i direktor Instituta za noviju istoriju Srbije dr Mile Bjalajac.

U knjizi se razmatra odnos prema federalizmu, konfederalizmu, nacionalizmu, liberalizmu i dogmatizmu. Mnogi smatraju da će upravo ova knjiga biti nezaobilazni prilog istoriji SKJ, ali i istorijama kulturnog, društvenog i naravno političkog života socijalističke Jugoslavije.

Bjelajac tvrdi da Selinićeva knjiga otvara pitanje ko je začetnik pokretač „jezičkog pitanja“ krajem 1966. godine.

„Bilo je to vreme kada je politički konkretan govor prozivao zlokobni unitarizam i njegov svekoliki pritisak. Nije se javno izgovaralo, ali se podrazumevalo srpski. Otvarati nacionalno pitanje u multietničkoj zajednici, a ne voditi računa o načinu izlaganja i efektima, vodi, makar i neželjeno, do eskalacije konflikata pa i najtežih posledica. Kolega Selinić ušao je ovom knjigom u rasprave iz kojih nema izlaska. Deluje fatalistički, ali ova tema je ne samo istorijska nego i deo našeg vremena, a biće i budućnosti.“

Autor knjige, dr Slobodan Selinić, rekao je da su počeci istraživanja ove teme vezani za pokušaj da se u Istorijskom arhivu Beograda pregledaju dokumenta koja bi mogla da budu relevantna za istraživanje položaja Srbije u jugoslovenskoj federaciji krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina 20. veka i da su tokom sondiranja terena u građi Gradskog komiteta Beograda došli do partijskih izveštaja o jezičkom sukobu marta i aprila 1967. godine.

„Bilo je dovoljno videti da se u tim redovima nalaze imena tako značajnih ličnosti i intelektualaca poput Mihiza, Matije Bećkovića, Antona Isakovića, Ljubomira Simovića, Duška Radovića i drugih, pa odmah shvatiti da je reč o dokumentima koja u sebi kriju izvore za značajnu temu.

U martu 1967. godine u prvi plan izbija jezički sukob podstaknut Deklaracijom o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Time je otvoren sukob u sredini u kojoj je jezičko pitanje uvek bilo pogodno za opipavanje pulsa u društvu u pogledu međunacionalnih odnosa i nacionalnog pitanja.“

Važno je napomenuti da u svojoj knjizi Selinić spor oko jezika posmatra bez ideološkog ili nacionalnog vrednovanja, držeći se osnovnih stavova iznetih u dokumentima i ocene njihovog značaja za društvene prilike i međunacionalne odnose u tadašnjoj Jugoslaviji.

Ovom promocijom zaključen je program prvog dana Sajma knjiga u Andrićgradu.

iskra.co