SRNA - 05.01.2014

U Odjeljenju za istoriju Andrićevog instituta u Andrićgradu danas je predstavljen prepis pisma guvernera BiH Oskara Poćoreka upućenog tadašnjem ministru Austrougarske monarhije Bilinskom napisanog 28. maja 1913. godine iz koga je vidljivo da su 13 mjeseci prije sarajevskog atentata i 14 mjeseci prije Austrougarske objave rata Srbiji postojali planovi za početak Prvog svjetskog rata.

Direktor Arhiva Srbije Miroslav Perišić istakao je da je ovo pismo višestruko značajno za sve one koji se bave proučavanjem Prvog svjetskog rata, jer ono otkriva ne samo namjere ratnih krugova Beča da ga povedu, već i stavove vladajućih krugova prema Srbima, Hrvatima i muslimanima i njihove međusobne odnose, a posebno na politiku Beča prema Srbima u Bosni i Srbiji, kao i prema pobornicima ideje ujedinjenja Južnih Slovena.

“Poćorekovo pismo je dokument koji spada u primarne istorijske izvore, jer je nastalo onog momenta kad se događaj desio i ono je jedan od najznačajnijih istorijskih izvora za izučavanje pitanja krivice i odgovornosti za početak Prvog svjetskog rata”, naglasio je Perišić.

On je naveo da razlozi za prećutkivanje ovog dokumenta nije teško otkriti, jer se njegov sadržaj nije uklapao u željenu, odnosno konstruisanu nenaučnu sliku predistorije i istorije početka Prvog svjetskog rata.

“Ovaj izuzetno važan dokument do sada nije bio dostupan istoričarima niti je korišten u naučnim radovima, iako je prvi put objavljen 1928. godine u listu ‘Večernja pošta’ u Sarajevu i bio čuvan u takozvanom ‘crnom kabinetu’ gdje se skriva najpoverljivija pošta”, dodao je Perišić.

Prepis ovog dragocjenog istorijskog dokumenta za rasvjetljavanje povoda i uzroka početka Prvog svjetskog rata čuva se danas u Arhivu Srbije dok se za originalnom još traga.

Član Odbora Andrićevog instituta za obilježavanje godišnjice Prvog svjetskog rata Miroslav Jovanović istakao je da sarajevski atentat nije bio presudan, nego je bio samo povod za izbijanje velikog svjetskog krvoprolića u kome je stradalo devet miliona vojnika i pet miliona civila.

“Austrougarska je povod za početak Prvog sjvetskog rata stavila na teret Srbije i Rusije što su kasnije podržali brojni i poznati istoričari kao što su Kris Klark i Šon Mekejn”, dodao je Jovanović.

Direktor Andrićevog Instituta Emir Kusturica rekao je da ponovno objavljivanje ovog pisma u “Istorijskim sveskama” Anrićevog instituta treba da popravi istorijsku i medijsku sliku o početku rata.

“Brojni su antitiranski atentati koji su obilježili istoriju, a u novije vrijeme oni se dešavaju i pred televizijskim kamerama. Sarajevski atentat je istorijski zloupotrijebljen i iskorišten za progon srpskog naroda i za početak velikog rata”, rekao je Kusturica.

On je kostatovao da je Gavrilo Princip ubio okupatora Franca Ferdinanda, rasistu i antisemitu, na kućnom pragu, u zemlji Gavrila Principa, a ne u Beču ili nekom Ferdinandovom ljetnikovcu u Austrougarskoj monarhiji.

“Kada je Gavrilo Princip ubio austrijskog prestolanasljednika u okupiranom Sarajevu, njegov stric Franjo Josip je, prema navodima memoarske literature, rekao – ‘Ispunjena je božija pravda’. Njegova reakcija nije bila samo izraz netrpeljivosti strica prema bratiću, nego i stanje stvari u jednom od najmoćniji carstava u istoriji ljudskog roda.

Franjo Josip je bolovao od bronhitisa, a austrougarska carevina već uveliko od upale pluća. Ono što je komplikovanije od tog raspada bila je upravo težnja da se veliki rat pokrene i bez atentata na prestolonasljednika o čemu najbolje govori dokument kojeg danas objavljujemo”, istakao je Kusturica.

On je naglasio da je objavljivanje ovog dokumenta početak nastojanja Andrićevog instituta da javnosti stavi na uvid dokumente koji skreću pažnju javnosti sa kolosjeka propagande, ali i organizovanog zaborava u kome danas učestvuju i oni koji su slavili pobjedu Prvog svjetskog rata.

“U svakom slučaju biće korisno da se pročita šta je Poćorek rekao Bjelinskom godinu dana prije nego što je Austrija objavila rat Srbiji i tako uvukla Evropu i svijet u plamen u kome je izgorjelo, prema Olegu Ajrapetovu, 9,5 miliona vojnika i pet miliona civila”, rekao je Kusturica.

Kusturica je potvrdio da će u povodu godišnjice Prvog svjetskog rata snimiti dokumentarni film, a Andrićev institut će organizovati i brojne manifestacije, promocije dokumenata i knjiga, kao i predstavljanje istine o tom ratu na međunarodnim forumima.