Edukativno-turistički kompleks Andrićgrad, koji se uveliko gradi na ušću Rzava u Drinu u Višegradu, doživeće na Vidovdan, 28. juna, zvaničnu promociju radova prve faze ovog projekta, koga u partnerstvu s Vladom Republike Srpske i opštinom Višegrad gradi proslavljeni srpski režiser Emir Kusturica.

Uz prigodnu svečanost i prisustvo brojnih političkih, kulturnih i javnih ličnosti Srbije i Republike Srpske promovisaće se završetak centralnog trga i zgrade Andrićevog instituta, a planirano je i otkrivanje monumentalnog spomenika proslavljenom književniku i nobelovcu Ivu Andriću, visokog 2,4 metara, koji će biti okružen vodom i simbolično u njoj plivati. Kako je najavljeno, otvoriće se i prva etno-kafana pod nazivom „Jalija”, koja je dobila ime po malom poluostrvu koje se tako zvalo prije gradnje sportsko-rekreacionog centra „Ušće”, a na kome se sada gradi Andrićgrad.

Gradeći Andrićgrad Kusturica potvrđuje svoju ideje da u kamenu varoš pretoči Andrićevu literarno-stvaralačku i istorijsku fantaziju.

– Biće to grad iz mašte Andrićevih čitalaca koji, čitajući njegova dela, stvaraju sliku grada koji nema ništa zajedničko s onim kako ga oni zamišljaju – objašnjava Kusturica, dodajući da će se ovim avanturističkim i istorijskim poduhvatom na malom prostoru reanimirati srce drinskog područja i njegov istorijski huk kroz vekove.

Poznati režiser kaže da, kao što u Andrićevim delima preovladava motiv kamena–simbola trajnosti i postojanosti, tako u ovom kompleksu, nakon Drvengrada na Mećavniku u Mokroj Gori, želi da izgradi varoš od kamena kupljenog od seljaka po Hercegovini.

Proteklih dana u Trebinju je, nažalost, ispolitizirano obećanje tamošnjeg načelnika opštine da za potrebe Andrićgrada doniraju kamen sa ostataka skoro porušene austrougarske kasarne, za koju su u Federaciji BiH čak ustvrdili da je i zaštićeni spomenik (!), što je demantovano iz Zavoda za zaštitu kulturno istorijskog nasleđa u Banjaluci.

– Što me više napadaju, posebno u Federaciji BiH, sve sam odlučniji da u zadatom roku, do 2014. godine završim kompletan projekat Andrićgrada – izjavio je ovih dana Emir Kusturica.

Kada bude gotov ovaj kompleks će biti dostupan višegrađanima jer će u njemu biti zgrada Administracije lokalne uprave i upravna zgrada preduzeća „Hidroelektrane na Drini”, ali i brojnim turistima i kulturnim poslenicima koji i u fazi gradnje sve više dolaze i posećuju ga. I to ne samo iz Republike Srpske već iz Rusije, Bugarske, Poljske i drugih zemalja.

Budući posetioci Andrićgrada, od ulazne kapije pa do crkve na glavom trgu, s vodičima će prolaziti kroz vekove koji su prohujali ovim Drinskim krajem.

– Stara srpska reč za grad je trg. Ovde pravimo jednu reminiscenciju na srednji vek i izlaz iz srednjeg veka, a glavna karakteristika tog perioda su bili trgovi, na kojima se odvijao život. U „Andrićgradu” ćemo imati šest trgova, a na jednom od njih će biti gradska pijaca, ali ne straćara, već ozbiljna pijaca, koju će zatvarati gradska kuća, hotel i zgrada „Hidroelektrana na Drini”, pojašnjava Kusturica, dodajući da se ovakvim konceptom stvara srce Višegrada, gradsko jezgro koje će odmah na početku da vrvi od ljudi i života.

Osvrćući se na koncept sadržaja u glavnoj ulici – koja je nazvana korzo, on ističe da ona praktično spaja dva perioda – fragmente renesanse sa otomanskim periodom i Vizantijom.

– Na ulazu se karavan-saraj susreće sa bizantskim dvorom, a u nastavku će biti ono što je mogla da izgradi Austrija, a nije, kao što i otomanska imperija nije izgradila ono što je trebala da izgradi. Na kraju, prema glavnom trgu, koji je neka vrsta klasicizma, koji je trebao nastati za vreme kraljevine između dva svetska rata, razvijaće se ulica sa delovima renesanse, koje je mogla napraviti Austrija, objašnjava Kusturica.

Kusturica naglašava da arhitekturu u Bosni i Hercegovini karakteriše to što ni jedan osvajač nije ostavio ništa lepo.

–Lokalno stanovništvo, Srbi, Muslimani i Hrvati, se trudilo da ide u korak sa svetom i da prave svoje građevine, ali kako koncept života nije bio državotvoran, nije stvarao uslove da se sve očekivano i uradi, ocenjuje Kustrurioca, dodavši da je sve ovo što se gradi u „Andrićgradu” pravo srećno rešenje – podsećanje na prošlost i pogled na sadašnjost i budućnost.

Dodajmo na kraju da se u zgradi pozorišta sa 350 mesta već naredne godine planira premijera Kusturičine opere „Na Drini ćuprija”.

Izvor: Politika